Zdrava hrana Vodenica
Kuća zdrave hrane
Chia sjemenke su u poslednjih nekoliko godina postale popularne kao superhrana zbog njihovih mnogobrojnih zdravstvenih benefita. To su male, crne i bijele sjemenke koje potiču od biljke Salvia hispanica, koja je porijeklom iz Meksika i Gvatemale. U ovom blogu istražićemo različite zdravstvene koristi chia sjemenki i kako ih možete uključiti u vašu ishranu.
Moringa, takođe poznata kao "čudesno drvo", je biljka koja je u poslednjih nekoliko godina postala popularna zbog svojih brojnih zdravstvenih beneficija. Porijeklom iz Indijskog podkontinenta, moringa se danas uzgaja u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Afriku, Aziju i Latinsku Ameriku.
U ovom blog postu istražićemo različite benefite moringe i zašto je postala popularan izbor za zdravstvene entuzijaste.
Chaga pečurke, takođe poznate kao Inonotus obliquus, su vrsta gljive koja raste na brezama u hladnim regionima poput Sibira, Rusije i nekih dijelova Sjeverne Amerike. One se već vijekovima koriste u tradicionalnoj medicini za jačanje imunološkog sistema i liječenje različitih oboljenja, a u poslednje vrijeme su postale popularan dodatak ishrani.
U ovom blog postu ćemo istražiti potencijalne zdravstvene prednosti Chaga pečuraka, kako ih koristiti i šta naučna istraživanja kažu o njihovoj efikasnosti.
Ašvaganda, takođe poznata kao Withania somnifera, je moćna biljka koja se koristi hiljadama godina u ajurvedskoj medicini. Njen korijen i narandžasto-crveni plodovi se koriste za podršku cijelokupnom zdravlju i dobrobiti, uključujući pojačavanje imunološkog sistema, smanjenje stresa i anksioznosti, poboljšanje funkcije mozga i čak povećanje plodnosti.
Danas, ašvaganda postaje popularna i u zapadnoj medicini. Njena adaptogena svojstva su temeljno proučavana i pokazala su se kao efikasna pomoći organizmu da se nosi sa stresom, balansirajući nivo kortizola. Kortizol je poznat kao "hormon stresa", a kada se oslobađa u prekomjernim količinama, može dovesti do raznih zdravstvenih problema, uključujući anksioznost, depresiju, dobijanje na težini i disfunkciju imunološkog sistema.
Stres može imati širok spektar efekata na tijelo, kako kratkoročnih tako i dugoročnih. Kratkoročni efekti stresa mogu uključivati razdražljivost, anksioznost, depresiju, glavobolje, nesanicu, prejedanje ili premalo jedenja, napetost mišića ili bol, nemir, izlive bijesa, bol u grudima, nedostatak motivacije ili fokusa.
Dugotrajni stres može imati ozbiljne posledice na fizičko i mentalno zdravlje. Fizički, dugotrajni stres može izazvati kontinuiranu aktivaciju simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sistema, koji može da iscrpljuje telo. Takođe može dovesti do kardiovaskularnih disfunkcija, dijabetesa, raka, autoimunih bolesti, zapaljenja u cirkulatornom sistemu, bolesti ili disfunkcije creva i oslabljenog imunog sistema.